SR RU EN

Lazareva pećina

Arheološko nalazišteSpomenik kultureZlot

Najduža pećina u Srbiji

Otvori na mapiKako stići
Lazareva pećina
Foto: Tomaž Jančar · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons
Adresa
Manastirište, Zlot
Sajt
nasledje.gov.rs/index.cfm/spomenici/pregled_spomenika?spomenik_id=100589

O mestu

Lazareva pećina (ili Zlotska pećina) je najduža pećina u Srbiji. Nalazi se u istočnoj podgorini Kučaja. Od Zlota je udaljena 3 km, od Brestovačke banje 14 km i od Bora 21 km. Ulaz u pećinu je na nadmorskoj visini od 291 m i nalazi se na levoj strani Lazareve reke. Lazareva pećina je izvorska i u neposrednoj blizini ulaza, u koritu Lazareve reke voda izbija na površinu u formi jakog kraškog vrela. U blizini se nalazi veliki broj speleoloških objekata koji su zajedno sa ovom pećinom poznati i pod nazivom Zlotske pećine. Od ovih pećina Lazareva je najpoznatija i turistički najranije uređena – turističko uređenje pećine otpočelo je 1953. godine, a turistička staza je duga 800 m. Prvi opis pećine je dao Feliks Kanic, a prva ispitivanja Lazareve pećine je izvršio Feliks Hofman 1882. godine. Sedam godina posle Hofmana, speleološka istraživanja objavio je i Jovan Cvijić. Pećinu je izgradila podzemna reka koja i dalje prolazi kroz nju. Ukupna dužina ispitanih kanala Lazareve pećine je 16.041 m. Opravdana pretpostavka speleologa koji su vršili istraživanja je da je zapravo podzemni prostor mnogostruko veći. Procenjuje se da zapremina pećinskih prostorija iznosi više 52.000 m³. Ispitani pećinski sistem sastoji se od dva horizonta pećinskih kanala: stariji suvi - fosilni i mlađi rečni - aktivan. Četiri najveće i najlepše dvorane su Prestona dvorana, Koncertna dvorana, Dvorana slepih miševa i Dvorana blokova.

Lazareva pećina — Izvor: Vikipedija, licenca CC BY-SA

U blizini

Izvori podataka: OpenStreetMap, Wikidata