SR RU EN

Srpska pravoslavna crkva prenosa moštiju Svetog Nikole

HramSpomenik kultureSamoš

Objekat i nepokretno kulturno dobro u Južnobanatskom upravnom okrugu, Srbija

Otvori na mapiKako stići
Srpska pravoslavna crkva prenosa moštiju Svetog Nikole
Foto: · Public domain · Wikimedia Commons
Adresa
Maršala Tita 22, Samoš
Društvene mreže
Facebook

O mestu

Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Samošu, u opštini Kovačica, podignuta je u 18. veku, pod zaštitom je Republike Srbije kao spomenik kulture u kategoriji nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja. Crkva u Samošu je posvećena Svetom Nikoli, podignuta je 1840. godine, a osvećena 1847. godine. Predstavlja preciznu kopiju crkve iste posvete u nedalekom selu Sakule. Selo Samoš osnovano je prilikom iseljavanja srpskog stanovništva iz Čavoša (Rumunija) i Sečnja, koje je sa sobom ponelo i svoje oltarske pregrade, danas uklopljene u nejedinstvenu celinu postojećeg ikonostasa u crkvi. Stariji deo ikonostasa slikao je u drugoj polovini 18. veka veoma aktivni banatski zograf Nedeljko Popović. Ikonostas se sastoji iz dve drvene ploče na kojima su u dva nejednaka pojasa naslikani apostoli sa Deizisom u sredini (u širem) i proroci (u užem pojasu) i dve velike ikone: Svetog Dimitrija i udvojena ikona Svetog Đorđa za dva naručioca sa slikarevim potpisom iz 1777. godine. Mlađi deo ikonostasa, rokajne rezbarije, zauzima centralno mesto, sa premazanim prestonim ikonama, carskim dverima, Krunisanjem Bogorodice, nizom apostola i proroka, Stradanjima i Raspećem. Celivajuće ikone Rođenja i Obretenja glave Jovana Krstitelja radio je nepoznati slikar s kraja 18. i početka 19. veka.

Srpska pravoslavna crkva Svetog Nikole u Samošu — Izvor: Vikipedija, licenca CC BY-SA

U blizini

Izvori podataka: OpenStreetMap, Overture Maps, Wikidata