SR RU EN

Manastir Manasija

ManastirSpomenik kultureBukovac

Objekat i nepokretno kulturno dobro u Pomoravskom upravnom okrugu, Srbija

Otvori na mapiKako stići
Manastir Manasija
Foto: en:User:Majstor Mile [2] · Public domain · Wikimedia Commons
Adresa
Bukovac

O mestu

Manastir Manasija ili Resava, je jedan od najznačajnijih spomenika srpske srednjovekovne kulture i najznačajnija građevina koja pripada takozvanoj „Moravskoj školi“. Pripada Eparhiji braničevskoj Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se na teritoriji Pomoravskog okruga, na oko 30 km od auto-puta Beograd-Niš, blizu Despotovca. Manastir Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića, koji je počeo da ga gradi 1407, a završio 1418. godine. Manastirska crkva je posvećena Svetoj Trojici, a osveštena je o prazniku Svetog duha. Ceo kompleks je opasan velikim zidovima koji su služili za odbranu. To je bila utvrđena celina koja se sastojala od ukupno 11 kula, od kojih se isticala donžon kula, poznatija kao Despotova kula. Iako je sačuvana tek trećina fresaka u manastiru, živopis Manasije spada u red najvećih dometa srednjovekovnog slikarstva. Tokom radova na rekonstrukciji manastirske crkve u Manasiji početkom 21. veka, otkriveni su zemni ostaci, za koje rukovodilac tih radova, arheolog Marin Brmbolić, smatra da pripadaju despotu Stefanu. DNK analiza tih ostataka je sa 99,9378% tačnosti potvrdila da se radi o sinu kneza Lazara. Manastirski kompleks predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Starešine manastira bile su: Paraskeva Jovanović, Angelina Radisavljević, Varvara Trifunović i Pavla Petrović. Od februara 2022. godine Manasija je muški manastir i starešina je protosinđel Pavle.

Manastir Manasija — Izvor: Vikipedija, licenca CC BY-SA

U blizini

Izvori podataka: OpenStreetMap, Wikidata